Zašto duva vetar?
Zemlju, kao i druge planete Sunčevog sistema, obavija sloj gasa, koji se zove atmosfera.
Zemljina atmosfera uglavnom je sačinjena od azota i kiseonika u gasovitom stanju. Pojedinačni molekuli gasa sve vreme šibaju na sve strane, ali im Zemljina gravitacija ne dozvoljava da odlete. Vetrovi su ogromne skupine ovih molekula koje se zajedno kreću u istom pravcu. Malo vazduha može da ubrza, stušti se iza ugla i skine nekome šešir.
S druge strane, neizmerna reka vazduha, široka nekoliko hiljada kilometara, može da teče oko planete. U kući, gde je vazduh gotovo nepomičan, nije teško zaboraviti na njega. Ali svako ko je pružio ruku kroz prozor automobila u pokretu zna da vazduh, mada je nevidljiv, može veoma snažno da pritiska. U stvari, cela Zemlja je sve vreme izložena pritisku vazduha. Vazduh je naizgled bez težine, kao da ga uopšte nema. Ali atmosfera, koja se iznad Zemlje pruža stotinama kilometara prema svemiru, ima masu od preko pet triliona tona (u bilo kojoj prosečnoj tački Zemljine površine, vazduh pritiska svaki kvadratni centimetar silom od približno jednog kilograma).
Vetrove izazivaju razlike u pritiscima na različitim mestima u atmosferi. Kako? Zamislite branu sa čije je jedne strane voda duboka šest metara, a sa druge tri metra. Ako se brana podigne, voda će se velikom brzinom izlivati u plići deo dok se nivoi ne izjednače. Nešto slično dešava se i sa vazduhom. Zbog razlike u temperaturi, pritisci na različitim mestima nisu jednaki. Topliji vazduh se širi i razređuje, jer se razmak između njegovih molekula povećava. Zato on postaje lakši, a njegov pritisak je manji. U hladnijem vazduhu, molekuli se zbijaju, zbog čega su teži i vrše veći pritisak. Kao i voda, vazduh teče iz oblasti visokog u oblast niskog pritiska, pošto molekuli vazduha jure da popune svaki prostor u kojem je vazduh ređi. Ova jurnjava naziva se vetar.
Izvor: Opšte obrazovanje
Povezane teme
Najnovije od
Postavljeni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Balkan In.