Odštampajte ovu stranicu

Noćni rad ozbiljno narušava zdravlje

Milioni ljudi u svetu radi noću. O tome nema zvaničnih podataka, ali prema rezultatima jedne studije koju je sproveo Univerzitet „Prinston“ između sedam i 15 odsto radne snage u razvijenim zemljama uključeno je u neku vrstu noćnog rada, uprkos dokazima o njegovom štetnom delovanju na zdravlje, piše Bi-Bi-Si.

Onog momenta kada smo uz sijalicu mogli da produžimo radno vreme na celu noć, kvalitetan san je pao kao prva žrtva.
„Ključni problem je čovekov unutrašnji biološki sat koji je namešten u odnosu na spoljne uslove, odnosno na izlaganje ciklusima svetlosti i tame“, istakao je Rasel Foster, stručnjak za probleme sa spavanjem i profesor na Univerzitetu „Oksford“.

Mehanizam delovanja biološkog sata, objašnjava Foster, kod ljudi je složen i njegovo zanemarivanje aktivira stresni mehanizam: „Stres povećava nivo šećera u krvi i krvni pritisak jer se organizam priprema da odgovori na potencijalnu pretnju koja zapravo ne postoji - samo smo na poslu“.

Povišen nivo stresa može dovesti i do kardiovaskularnih bolesti ili metaboličkih abnormalnosti poput dijabetesa tipa 2. Stres otežava i rad imunološkog sistema što je dobra podloga za više stope raka debelog creva ili raka dojke.

Svetska zdravstvena organizacija klasifikovala je noćni rad kao mogući uzročnik raka.
To su dugoročne posledice, ali nedostatak sna uzrokuje i akutne probleme. Najvidljiviji je umor, zbog čega informacije ne primamo na pravi način, društvene signale pogrešno tumačimo i gubimo mogućnost empatije.

Radnici u smenama pate i od srčanih problema koji su uzrokovani kontinuiranim radom koji je u suprotnosti s biološkim ritmovima. Povrh svega toga, kao što zna to dobro znaju oni koji su nekada radili noću, nakon takvih smena nije lako odupreti se nezdravoj hrani.

Rezultati istraživanja pokazuju da se konzumacija ugljenih hidrata penje 35 do 40 odsto posle samo četiri do pet dana smanjenih sati noćnog sna zbog povećanog nivoa hormona grelina koji reguliše našu glad.
Grelin nas čini gladnima i podstiče na konzumaciju šećera i ugljenih hidrata. „Na kraju, to baš nije dobro za liniju ili stanja poput dijabetesa tipa 2“, naglasio je Foster.

Osim češćih zdravstvenih pregleda, ljudi koji rade noću bi zbog rizika od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkih poremećaja poput dijabetesa trebalo bi da uvek imaju uz sebe zdravu hranu, pre svega voće.

Koliko je situacija ozbiljna govori činjenica da je Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD proglasio nedovoljno sna javnom zdravstvenom epidemijom.

Budući da je pruženo mnoštvo dokaza o zdravstvenim rizicima koje noćne smene nose, postavlja se pitanje zbog čega se ljudi na njih odlučuju. Jasno je da neki možda nemaju izbora, ali neki se dobrovoljno prijavljuju za noćni rad.

 

RTS, BBC

Foto: Dr. Weil

Povezane teme

Komforno operativno lečenje je moguće... Komforno operativno lečenje se sprovodi endoskopskom metodom i značajno olakšava oporavak pacijenta u odnosu na otvorene operacije. Na ovu temu za Balkan...

Ne cedite voće i povrće... Kada cedite sveže voće i povrće, uklanjate im vlakna – ključni sastojak koji održava osećaj sitosti do sledećeg obroka.   Ono što ostaje...

POEZIJA: Osman Ozturk - HOĆEŠ LI ČUTI SVAKI ŠUŠANJ U TAMI... Hoćeš li uspeti da čuješ svaki šušanj u tami Hoćeš li umeti u daljini da me vidiš dok misliš na meneNakon &s...

Nobelova nagrada za književnost pripala je američkom kantautoru Bobu Dilanu... Američki kantautor Bob Dilan dobitnik je Nobelove nagrade za književnost za 2016. godinu, saopštila je danas Švedska kraljevska akademija nauka u ...

Srbija - pun brod ludaka... Proteklih dana, svi mediji, a kao šlagovrt i dnevnik RTS-a u udarnom terminu, alarmantno javljaju: "čak 70% žena i muškaraca u R.Srbiji, MU&Scaron...