7. June 2023

Kad su cvetale genetski modifikovane tikve

Ako je suditi po informacijama i statistikama koje nam se svakodnevno serviraju, u Srbiji sve raste: broj stranih investicija, broj radnih mesta, proizvodnja, izvoz, kreditni rejting, bruto domaći proizvod, nacionalni dohodak po stanovniku, kupovna moć građana, plate, penzije... jednom rečju sve „cveta“.


Meni se čini da jedino što u Srbiji trenutno cveta jesu tikve, sa tendencijom konstantnog i sigurnog rasta. Stara narodna kaže „glup ko tikva“, a kako ja nisam dovoljno stručan da govorim o inteligenciji biljaka, navešću poređenje koje je svojevremeno upotrebio Starac Pajsije Svetogorac.

Naime, on je tikvu uporedio sa lubenicom rekavši „Ako se pored lubenice sadi tikva, desiće se sledeće: tikva će uzeti svu sladost od lubenice i lubenica će postati neukusna i neslatka. A tikva, koliko god da ima sladosti, ostaje tikva. I zato, ako želimo da imamo slatke i ukusne lubenice, treba da ih sadimo dalje od tikve“.


Moguće da je jak vetar slučajno naneo semenke tikve, što je prouzrokovalo njihov nagli i nekontrolisani rast po čitavoj Srbiji... šta ćeš, dešava se. A možda je na delu ipak nešto drugo, neki podmukli socijalni eksperiment, neki tajni, pažljivo osmišljeni plan, sa ciljem da Srbijom potpuno ovladaju tikve, a slatke i ukusne lubenice potpuno nestanu iz ekosistema.
Kao neko ko ne veruje u slučajnosti, ja sam pristalica ove druge teze koju mogu da potkrepim i konkretnim činjenicama (uzmimo za primer Noć Veštica). Ovi prvi bi rekli pa kako jedan veseo praznik, namenjen prvenstveno deci može da bude loš (deca se druže, lepo se provode, imaju priliku da se maskiraju u svoje heroje, još dobiju i slatkiše), ali zaboravljaju da je simbol ovog paganskog praznika bundeva, a šta je bundeva nego vrsta tikve i eto samo jednog primera kako se na suptilan način radi na opštoj tikvanizaciji Srbije.


Ako sam ja u pravu, a jesam, postavlja se pitanje ko je to dovoljno lukav i sposoban da sprovede ovaj, nazovimo ga „Project Pumpkin“. Profajleri bi verovatno zaključili da je u pitanju belac, starije životne dobi, odrastao u konzervativnoj sredini, koji poseduje potreban politički ili drugi uticaj, kao i znanje i iskustvo iz oblasti poljoprivrede i zemljoradnje. Znam šta ste odmah pomislili, mora da je Marjan Rističević. Ali dotični pre deluje kao izvorna tikva ili što bi epidemiolozi rekli „Patient zero“.
Projekat ovakvih razmera zahteva mnogo više moći, novca i uticaja, potpuno odsustvo ljudskih, moralnih i duhovnih vrednosti i kao svi drugi monstruozni eksperimenti, poput HAARP-a ili Chemtrails-a, po svemu nosi potpis protagonista Novog svetskog poretka, na čelu sa familijom Rotšild.


Cilj je, dakle, potikvaniti Srbiju, a kako krojači sudbine celog sveta ništa ne prepuštaju slučaju, tikve kojima polako ali sigurno prekrivaju Srbiju ne mogu i ne smeju biti bilo kakve (jer prirodna tikva ima i dobrih strana), već genetski modifikovane. Tu na scenu stupa „Monsanto“ i njihovo GMO seme, za koje i vrapci na grani znaju da, kada se jednom zaseje, zemljište zagađuje i prilagođava svojim nakaradnim biljkama i tu više ništa drugo ne može da raste i rađa.


Genetski modifikovani organizmi nastaju ukrštanjem gena različitih biljaka ili životinja ili i jednih i drugih, zavisno od potrebe. Da bi tikve, kojima je posvećen ovaj tekst, bile podobne, potrebno je da poseduju određene osobine i upravo na osnovu tih osobina možemo pretpostaviti čiji geni su pridodati ovim tikvama, koje u nekim normalnim okolnostima ne bi predstavljale takvu opasnost.
Jedan od ciljeva jeste uništiti prirodne, tzv. gajene biljke, što se postiže dodavanjem gena korova, po mogućstvu kukolja koji kulturnim biljkama oduzima prostor, vodu, minerale i svetlost, a pored toga je veoma žilav i otporan, pa čak može biti i smrtonosan zbog otrova koji sadrži.


Ove tikve moraju da poseduju sposobnost preletanja, što većih udaljenosti za što kraće vreme, pa se ukrštaju sa ptičijim genima (verovatno je u pitanju svraka jer ih privlače sjajni objekti), zatim sposobnost da se uklope u svaku okolinu, što im daju geni kameleona, da plivaju u mutnom i svim vrstama voda, zbog čega se ukrštaju sa genima više riba (som je po difoltu), da budu lukavi/prepredeni (lisica), ljigavi (puž) i na kraju dodati jednu žličicu vegete.
Iako je proces tikvanizacije zahvatio ogromnu većinu društva, iako epidemija preti da preraste u pandemiju, ja kao večiti optimista verujem da još uvek ima nade i da će na kraju ludaje (jedan od naziva za tikvu) završiti tamo gde je ludajama i mesto.

 

Marko Vukotić

Povezane teme

Još jedan diplomatski uspeh Azerbejdžana... Dana dvadesetog juna 2020. godine Evropski parlament usvojio je rezoluciju 2019/2209 (INI) pod nazivom „Preporuka Evropskog parlamenta Savetu, Komisiji i ...

Projekat "Konjarnik za sve"... Želja mi je da čitaocima kulturno informativnog portala Balkan In predstavim moju vizuju nekog novog i modernijeg Konjarnika, koji će svojim izgledom umnogome o...

Lično iskustvo i doživljaj sveta u nama i oko nas mora da utiče na umetnost... U životu svakog čoveka postoje razne faze, prolazi se kroz teške periode ili one koji pogoduju intelektualnom rastu i razvoju. Dušica Ivanović,...

Seoski turizam na srpskim planinama... Netaknuta priroda, svež planinski vazduh i čuveni specijaliteti srpske kuhinje neki su od elemenata koji čine seoski turizam u Srbiji sve privlačnijim kako za d...

Kosmet ili Beogradski pašaluk... Dočekasmo da i "Glas Amerike" progovori u prilog Srba a na uštrb "činjenica" koje iznosi, verovali ili ne, predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić....

avgust 09 2017

“Drvoseča nikada ne pati od anksioznosti i depresije” – moja priča

Depresija je subjektivni, najličniji doživljaj situacije u kojoj ste, odnosno, „bolest misli“. Zbog toga ćemo…
septembar 18 2016

Prirodni antibiotik

Napravite prirodni antibiotik, sezona gripa i prehlade kuca nam na vrata. Ovaj prirodni antibiotik ima…

Balkan Life News

Photo By Balkan IN

photo3.jpg

Hrana koja oslobađa od stresa

Stresna svakodnevica utiče na zdravlje čoveka, uzrokuje glavobolje, želudačne tegobe, ubrzan rad srca i nesanicu. Zašto se protiv ovih negativnih posledica ne biste borili hranom? Evo nekoliko ukusnih jela koja…

Mesto za vašu reklamu

Balkan IN Magazin

Kulturno informativni portal Balkan In obuhvata segmente - politika, vesti, kultura, umetnost, nauka, medicina, sport, zdravlje i priroda, autromobilizam, moda, putovanja.
Kulturno informativni portal Balkan In obuhvata segmente - politika, vesti, kultura, umetnost, nauka, medicina, sport, zdravlje i priroda, autromobilizam, moda, putovanja.

Prijatelji

Sve o Labradorima

 DR MARKO JOVAŠEVIĆ – MENTALNO I FIZIČKO ZDRAVLJE

Foto

Janko Tipsarević