Odštampajte ovu stranicu

Hronični umor zbog smene godišnjih doba

Smenu godišnjih doba mnogi neće osetiti samo po promeni temperature, već i po manjku energije. Procenjuje se da svaka druga osoba u tom periodu ima simptome hroničnog umora.

Hronični umor se, između ostalog, manifestuje time što se ljudi bude isrpljeni i bezvoljni, ostaju bez radnog elana, zbog umora, glavobolje i vrtoglavice, nisu spremni za novi radni dan.
„Količina svetlosti se smanjuje, dani postaju kraći, noći duže, svi smo došli iz jedne opuštene atmosfere godišnjih odmora, ponovo u radne obaveze i očekivanja i od sebe i od okoline. Kreće depresivni pomak, kreće suočavanje sa zahtevima, i finansijskim, i neke druge prirode, tako da se brzo iscrpljuju kapaciteti adaptivni, a samim tim, kreću i neki simpomi koji mogu ličiti na simptome depresije“, objasnila je doc. dr Ivana Stašević Karličić iz Klinike „Laza Lazarević“.

Simptomi su četiri puta su češći su kod žene, nego kod muškaraca. Češći su i kod onih u četrdesetim godinama.

„Hronični umor može biti nespecifični simptom mnogih stanja, pa i duševnih. Predstavlja rezultat i hroničnog stresa, rezultat izlaganjima iz spoljašnje sredine“, dodala je dr Stašević Karličić.

Kada umor traje duže od šest meseci i ne može da se izleči ni odmorom, potražite pomoć lekara.

„Nekad kod hroničnog umora nemamo poremećaj spavanja, naš san nas ne odmara, arhitektonika zna da bude poremećena i taj san nas ne sprema za novi radni dan. Osnovni simptomi su pad životne energije, pad motivacije, neraspoloženje... Kada se simptomi jave i prodube, zdravstveni sistem je tu da vam pomogne. Profesionalci – psihijatri, psiholozi, defektilozi.
Profesionalci – psihijatri, psiholozi, defektilozi. Ne zaboravite na nadleži dom zdravlja“, podsetila je doktorka.
Pokušajte da sprečite umor, za početak, jednim dobrim snom, a onda napuštanjem nekih loših životnih navika.

„Šetnje, relaksacije, odmor nakon radnih dana, mnogo je bitno da ljudi rade ono što im prija i što ih i aktivno odmara“, savetuje dr Stašević Karličić.

Birajte i šta jedete. Umereno, a raznovrsno, vodite se tom devizom.

„Zeleno povrće, šargarepa, svež kupus, krastavac... Preporučuju se zato što obiluju mineralnim materijama, a potkrepljuju organizam. Ono što treba da se izbegava, to su veće količine kofeina, alkohol, brza hrana, proizvodi iz pekara“, poručuje nutricionistkinja Ana Todorović.

 

 

Izvor: Rts

Foto: Pixabay

Povezane teme

Svakodnevno uživanje u slatkišima je zdravo... Ako želite biti zdraviji, više se krećite i zadovoljite svoje žudnje, jedite više slatkog. Ako ste se ikada osjećali krivim zbog svakodnevnog u...

Stopama Laze Lazarevića – spoj realizma i savremenog pisanja... Snežana Pisarić Milić objavila je dela - "Varljiva igra svetlosti" , "Nebeski ples", „Pisma iz Sombora” i “Saga o Lazarevićevom Vučku” i...

“Drvoseča nikada ne pati od anksioznosti i depresije” – moja priča... Depresija je subjektivni, najličniji doživljaj situacije u kojoj ste, odnosno, „bolest misli“. Zbog toga ćemo često čuti da neko, ko po merilima pos...

Kako nastaje bolest?... Kada dođe do nakupljanja toksičnih materija u telu, koje uglavnom unosimo preko hrane, telo će najpre početi da ih odlaže pre svega u masnom tkivu koje služi za...

Strah nas čuva, fobije predstavljaju problem... Gotovo da ne postoji osoba koja nema neki strah, bilo da je reč o visini, grmljavini, ili strah od klovnova, pa čak i sreće. Kada strahovi prerastaju u fobije i...