Znamenite žene Azerbejdžana i Srbije u fokusu Zarife Ali-zade
Zarifa Ali-zade, Azerbejdžanka koja je veći deo svog života provela u Beogradu, jedan je od autora knjige Znamenite žene Azerbejdžana / Srpske znamenite žene. Diplomirala je na konzervatiorijumu u Bakuu, a magistrirala na Moskovskom konzervatorijumu „Čajkovski“.
Od 1989 g. živi i radi u Srbiji. Svirala je kao solista i kao član kamernih sastava u Rusiji, Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Poljskoj, Italiji i Francuskoj.
Ostvarila je snimke za televizijske i radio stanice u Jugoslaviji, Moskvi i Bakuu.
Za PGP-RTS napravila je sa violinistom Markom Josifoskim integralni snimak sonata za klavir i violinu Ludviga van Betovena.(2001)
Zarifa Ali-zade je redovni profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i predsednik Azerbejdžanskog kulturnog centra u Beogradu.
Poštova gospođo Ali-zade, dugo ste stanovnik Beograda, svojim ukupnim radom doprinosite kulturi svog grada. Pred nama ja knjiga Znamenite žene Azerbejdžana /Srpske znamenite žene. Koja je ciljna grupa čitalaca na koju računate?
U pravu ste, živim u Beogradu bezmalo 28 godina. Vremenski, više sam živela u Beogradu, nego u Bakuu, gde sam rođena.
Knjigu Znamenite žene Azerbejdžana / Srpske znamenite žene, sam na inicitijativu ambasadora Azerbejdžana u Srbiji, g-na Eldara Hasanova, zajednički napisala sa Lalom Madžidovom, filologom, docentom na Univerzitetu stranih jezika u Baku. Nismo mislile na određenu ciljnu grupu pripremajući knjigu. Htele smo da upoznamo široku publiku u Srbiji i Azerbejdžanu sa delom istorije naših naroda kroz sudbinu žena, koje su ostavile svoj nezaboravni trag. Hoću da napomenem da je knjiga napisana na oba jezika: o ženama Azerbejdžana na srpskom, a o ženama u Srbiji na azerbejdžanskom.
Kulturna istorija Vaše zemlje je nedovoljno poznata ovdašnjem svetu. Isto važi i za našu kulturu koju, takođe, treba prezentovati u Azerbejdžanu. Da li se planiraju promocije knjige u obema zemljama?
Činjenica nedovoljnog poznavanje kulture i istorije naših zemalja i navela nas je da napišemo ovu knjigu. Ovo je ne veliki, ali, nadam se, važan korak ka upoznovanju i približavanju naših naroda.
Promociju u Srbiji održaćemo u decembru, u okviru “Okruglog stola” na temu multikulturalizma, koju planiramo da sprovedemo.
Uloga žene danas u našim zemljama, kako je Vi vidite?
Mislim da raste uloga žene u politici, biznisu i rukovodećim poslovima u obe zemlje. Pogotovu, mogu da kažem, da je patrijarhalni mentalitet prisutan i tu, i tamo. Ali sve je više žena koje su uspešne u svojim poslovima. Htela bih još da napomenem da su pravo glasa azerbejdžanke dobile 1919. godine, u vreme Azebejdžanske Demokratske republike, prvo u islamskom svetu, ali i pre nekih evropskih zemalja, recimo, Francuske, Mađarske, Italije, Španije, Jugoslaviji i SAD.
Iz biografija znamenitih žena Azerbejdžana vidimo da su žene najčešće uspevale da pobede običaje, zabrane i ostvare svoj umetnički potencijal. Čija sudbina od predstavljenih žena Vas najviše impresionira?
Sudbina tih žena je veoma zanjimljiva, svaka na svoj način. Morale su da idu protiv običaja, ukorenjenih tradicija i verskih zabrana. Mene su lično impresionirale žene koja su se bavile umetnošću – balerina Gamar Almaszade i operska pevačica Šovket Mamedova. Njima je bilo najteže.
Po kom principu ste birali žene iz srpske kulture i istorije?
Žene iz srpske kulture i istorije birala je koleginica dr Lala Madžidova, koja je pisala o njima. Mislim da se i ona fokusirala na to kakav su uticaj te istorijske ličnosti imale na istoriju i kulturu Srbije.
Koliko kultura može doprineti čvršćem povezivanju sveta, i konkretno Srbije i Azerbejdžana?
Kultura uvek prva doprinosi upoznavanju, razumevanju i čvrsčem povezivanju različitih naroda, pa i Srbije i Azerbejdžana. Naravno, ne možemo da poredimo prepoznavanje Azerbejdžana kao države kod prosečnog građanina Srbije pre 6 godina i sada. Ali uvek imam osećaj da ima prostora da se više uradi na polju prezentacije Azerbejdžana, ne samo u Srbiji, nego i u regionu.
Vi se pored muzike, koja je Vaša osnovna delatnost, bavite i prevođenjem. Šta možemo očekivati u tom smislu?
Prevođenjem sam počela da se bavim sasvim slučajno i to na inicijativu gospodina ambasadora. Doduše, uvek sam imala neki poseban odnos prema prevodilaštvu, neku vrstu ljubavi, uvek me je privlačilo, možda i zbog toga što je moj deda bio prevodilac. Prevela sam na srpski jezik roman našeg poznatog pisca, političkog detektiva, Čingiza Abdulajeva “ Protivnici Evrope”. Njegovi romani prevedeni su na 28 jezika sveta i ima višemilionske tiraže. Imamo i neke nove planove, ali o tom potom.
U okviru Kulturnog centra imate biblioteku. Jedan broj pisaca iz Vaše zemlje preveden je na srpski jezik. Da li posoji interesovanje za njihove knjige?
Do sada, za ovih 6 godina, na srpski jezik prevedeno je petnaestak naslova. Tu su i klasici azerbejdžanske kniževnosti, i savremeni pisci i pesnici, biografije značajnih ličnosti i naučni radovi iz istorije i politike. Mi ne prodajemo te knjige, ali ih poklanjamo našim prijateljima i, naravno, šaljemo u biblioteke širom regiona.
Postoje li neki planovi za zajedničke nastupe srpskih i azerbejdžanskih umetnika?
Radimo na projektu koncerta klasične azerbejdžanske muzike u izvođenju orkestra sa srpskim muzičarima i sa solistima iz Bakua. Nadam se da ćemo uspeti u realizaciji.
Sličnosti i razlike izmedju naših zemalja?
Slicnosti ima više nego razlika. U mentalitetu, odnosu prema strancima, gostoljubivosti, srdačnosti, temperamentu, kulturi hrane... Nije ni čudo što se Srbi koji žive i rade u Azerbejdžanu, i Azerbejdžanci koji žive u Srbiji osećaju veoma dobro, kao kod kuće.
Razgovor vodila Dragana Lilić
Povezane teme
Najnovije od Balkan IN
- Natalija Parezanović: "Snovi su naš paralelni život"
- Dr Dejan V. Pavlović nastavlja borbu sa karcinomom grlića materice u Istočnoj Srbiji
- Ljubav je jedino znanje koje važi u svim situacijama i svim vremenima
- Dr Dejan V. Pavlović nastavlja izvođenje laparoskopskih operacija u Novom Pazaru
- Elvira Kujović: U slikarstvu nema kraja mogućnostima