18. February 2025

Zarifa Ali-zade Zarifa Ali-zade

Znamenite žene Azerbejdžana i Srbije u fokusu Zarife Ali-zade

Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Zarifa Ali-zade, Azerbejdžanka koja je veći deo svog života provela u Beogradu, jedan je od autora knjige Znamenite žene Azerbejdžana / Srpske znamenite žene. Diplomirala je na konzervatiorijumu u Bakuu, a magistrirala na Moskovskom konzervatorijumu „Čajkovski“.


Od 1989 g. živi i radi u Srbiji. Svirala je kao solista i kao član kamernih sastava u Rusiji, Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Poljskoj, Italiji i Francuskoj.
Ostvarila je snimke za televizijske i radio stanice u Jugoslaviji, Moskvi i Bakuu.
Za PGP-RTS napravila je sa violinistom Markom Josifoskim integralni snimak sonata za klavir i violinu Ludviga van Betovena.(2001)
Zarifa Ali-zade je redovni profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i predsednik Azerbejdžanskog kulturnog centra u Beogradu.


Poštova gospođo Ali-zade, dugo ste stanovnik Beograda, svojim ukupnim radom  doprinosite kulturi svog grada. Pred nama ja knjiga Znamenite žene Azerbejdžana /Srpske znamenite žene. Koja je ciljna grupa čitalaca na koju računate?


U pravu ste, živim u Beogradu bezmalo 28 godina. Vremenski, više sam živela u Beogradu, nego u Bakuu, gde sam rođena.
Knjigu  Znamenite žene Azerbejdžana / Srpske znamenite žene, sam na inicitijativu ambasadora Azerbejdžana u Srbiji, g-na Eldara Hasanova, zajednički napisala sa Lalom Madžidovom, filologom, docentom na Univerzitetu stranih jezika u Baku. Nismo mislile na određenu ciljnu grupu pripremajući knjigu. Htele smo da upoznamo široku publiku u Srbiji i Azerbejdžanu sa delom istorije naših naroda kroz sudbinu žena, koje su ostavile svoj  nezaboravni trag. Hoću da napomenem da je knjiga napisana na oba jezika: o ženama Azerbejdžana na srpskom, a o ženama u Srbiji na azerbejdžanskom.


Kulturna istorija Vaše zemlje je nedovoljno poznata ovdašnjem svetu. Isto važi i za našu kulturu koju, takođe, treba prezentovati u Azerbejdžanu. Da li se planiraju promocije knjige u obema zemljama?


Činjenica nedovoljnog  poznavanje kulture i istorije naših zemalja i navela nas je da napišemo ovu knjigu. Ovo je ne veliki, ali, nadam se, važan korak ka upoznovanju i približavanju naših naroda.
Promociju u Srbiji održaćemo u decembru, u okviru “Okruglog stola” na temu multikulturalizma, koju planiramo da sprovedemo.


Uloga žene danas u našim zemljama, kako je Vi vidite?


Mislim da raste uloga žene u politici, biznisu i rukovodećim poslovima u obe zemlje. Pogotovu, mogu da kažem, da je patrijarhalni mentalitet prisutan i tu, i tamo. Ali sve je više žena koje su uspešne u svojim poslovima. Htela bih još da napomenem  da su pravo glasa azerbejdžanke dobile 1919. godine, u vreme Azebejdžanske Demokratske republike, prvo u islamskom svetu, ali i pre nekih evropskih zemalja, recimo, Francuske, Mađarske, Italije, Španije, Jugoslaviji i SAD.


Iz biografija znamenitih žena Azerbejdžana vidimo da su žene najčešće uspevale da pobede običaje, zabrane i ostvare svoj umetnički potencijal. Čija sudbina od predstavljenih žena Vas najviše impresionira?


Sudbina tih žena je veoma zanjimljiva, svaka na svoj način. Morale su da idu protiv običaja, ukorenjenih tradicija i verskih zabrana. Mene su lično impresionirale  žene koja su se bavile umetnošću – balerina Gamar Almaszade i operska pevačica Šovket Mamedova. Njima je bilo najteže.


Po kom principu ste birali žene iz srpske kulture i istorije?


Žene iz srpske kulture i istorije birala je koleginica  dr Lala Madžidova, koja je pisala o njima. Mislim da se i ona fokusirala na to kakav su uticaj te istorijske ličnosti imale na istoriju i kulturu Srbije.


Koliko kultura može doprineti čvršćem povezivanju sveta, i konkretno Srbije i Azerbejdžana?


Kultura uvek  prva doprinosi upoznavanju, razumevanju  i čvrsčem povezivanju različitih naroda, pa i Srbije i Azerbejdžana. Naravno, ne možemo da poredimo prepoznavanje Azerbejdžana  kao države kod prosečnog građanina Srbije pre 6 godina i sada. Ali uvek imam osećaj da ima  prostora da se više uradi na polju prezentacije Azerbejdžana, ne samo u Srbiji, nego i u regionu.

Vi se pored muzike, koja je Vaša osnovna delatnost, bavite i prevođenjem. Šta možemo očekivati u tom smislu?


Prevođenjem sam počela da se bavim sasvim slučajno i to na inicijativu gospodina ambasadora. Doduše, uvek sam imala neki poseban odnos prema prevodilaštvu, neku vrstu ljubavi, uvek  me je privlačilo,  možda i zbog toga što je moj deda bio prevodilac. Prevela sam na srpski jezik roman našeg poznatog pisca, političkog detektiva, Čingiza Abdulajeva “ Protivnici Evrope”. Njegovi romani prevedeni su na 28 jezika sveta i ima višemilionske tiraže. Imamo i neke nove planove, ali o tom potom.

U okviru Kulturnog centra imate biblioteku. Jedan broj pisaca iz Vaše zemlje preveden je na srpski jezik. Da li posoji interesovanje za njihove knjige?


Do sada, za ovih 6 godina, na srpski jezik prevedeno je petnaestak naslova. Tu su i klasici azerbejdžanske kniževnosti, i savremeni pisci i pesnici, biografije značajnih ličnosti i naučni radovi iz istorije i politike. Mi ne prodajemo te knjige, ali ih poklanjamo našim prijateljima  i, naravno, šaljemo u biblioteke širom regiona.


Postoje li neki planovi za zajedničke nastupe srpskih i azerbejdžanskih umetnika?


Radimo na projektu koncerta klasične azerbejdžanske muzike u izvođenju orkestra sa srpskim muzičarima i sa solistima iz Bakua. Nadam se da ćemo uspeti u realizaciji.

 

Sličnosti i razlike izmedju naših zemalja?


Slicnosti ima više nego razlika. U mentalitetu, odnosu prema strancima, gostoljubivosti, srdačnosti, temperamentu, kulturi  hrane... Nije ni čudo što se Srbi koji žive i rade u Azerbejdžanu, i Azerbejdžanci koji žive u Srbiji osećaju  veoma dobro, kao kod kuće.

 


Razgovor vodila Dragana Lilić

Povezane teme

Azerbejdžanska diplomatija obeležava stogodišnjicu postojanja... Diplomatija je, verovatno, jedna od najjednostavnijih i ujedno najkomplikovanijih koncepcija u oblasti međunarodnih odnosa. Diplomatija se, po pravilu, smatr...

Međunarodna umetnička kolonija Krčedin 2019... Ovogodišnje veliko umetničko okupljanje, Dvanaesta međunarodna umetnička kolonija u Krčedinu, biće održana od četvrtka 4. do nedelje 7. jula 2019. godine...

Roman srpskog pisca о svetoj Anastasiji preveden na azerbejdžanski jezik... Kultura je najpouzdaniji most između naroda i država. Rekla bih da je najistančanija ona politika koja je izražena jezikom kulture. Činjenica je da Srbija i ...

Ljubinku Jeliću dodeljena nagrada za poeziju u italijanskom gradu Aprilija... Asocijacija za kulturu, L@ Nuov@ Musa iz Aprilije već sedamnaest godina organizuje festivale i  konkurse za poeziju na kojoj se promoviše knjiž...

Maria Victoria: Moje mogućnosti su, gotovo, neograničene... Teško je dati kratak odgovor na pitanje ko je Maria Victoria Živanović jer pripada onoj kategoriji izuzetnih ljudi koji se ne daju staviti u okvire. N...

Pročitano 5643 puta Poslednji put izmenjeno decembar 08 2016
maj 24 2018

Nikada neću naći posao!

U procesu sam dopisivanja sa klijentom koji i pored značajnog poslovnog iskustva ne uspeva da…
oktobar 04 2016

Snovi su razgovor sa sopstvenom dušom

Gordana Verica Mićunović rođena je 1957. godine u malom rudarskom naselju Rudnik na Kosovu, u…
maj 05 2014

Komforno operativno lečenje je moguće

Komforno operativno lečenje se sprovodi endoskopskom metodom i značajno olakšava oporavak pacijenta u odnosu na…

Balkan Life News

Photo By Balkan IN

photo2.jpg
Balkan IN

Kulturno informativni portal Balkan In.

Hram Svetog Save, Kripta

Noćni rad ozbiljno narušava zdravlje

Milioni ljudi u svetu radi noću. O tome nema zvaničnih podataka, ali prema rezultatima jedne studije koju je sproveo Univerzitet „Prinston“ između sedam i 15 odsto radne snage u razvijenim…

Mesto za vašu reklamu

Balkan IN Magazin

Kulturno informativni portal Balkan In obuhvata segmente - politika, vesti, kultura, umetnost, nauka, medicina, sport, zdravlje i priroda, autromobilizam, moda, putovanja.
Kulturno informativni portal Balkan In obuhvata segmente - politika, vesti, kultura, umetnost, nauka, medicina, sport, zdravlje i priroda, autromobilizam, moda, putovanja.

Prijatelji

Sve o Labradorima

 DR MARKO JOVAŠEVIĆ – MENTALNO I FIZIČKO ZDRAVLJE

Foto

Janko Tipsarević