11. August 2026

Mr sci dr med Dejan V. Pavlović Mr sci dr med Dejan V. Pavlović Laparoskopija u ginekologiji

Komforno operativno lečenje je moguće

Komforno operativno lečenje se sprovodi endoskopskom metodom i značajno olakšava oporavak pacijenta u odnosu na otvorene operacije. Na ovu temu za Balkan In je govorio dr Dejan V. Pavlović iz Ginekološko - akušerske klinike Narodni front.

 

 

Šta je laparoskopija i u kojim slučajevima se ona primenjuje u ginekologiji?

Laparoskopija je endoskopska hirurška metoda (endo - unutra; skopija- gledati), kojom posebnim hirurškim, odnosno, endoskopskim instrumentima ulazimo u abdominalnu šupljinu u slučaju ginekološke patologije i direktno vizuelizujemo prostor i eventualne patološke procese. Nakon dijagnostikovanja patologije, pristupamo hirurškom (endoskopskom) tretmanu. Rez na koži je oko 1 cm (max.) i to je jedino što se spolja vidi, a rezultat operativnog tretmana je potpuno adekvatan, tj. ne gubi se, ni najmanje, na kvalitetu.

Koji su razlozi za dijagnostičku laparoskopiju?
LaparoskopijaIndikacije za dijagnostičku laparoskopiju su i glavna prednost same metode, naime, kod stanja kod kojih nam nije najjasnije šta je razlog i supstrat pretpostavljenog patološkog procesa u abdomenu, dijagnostička laparoskopija je zlatni standard u ginekologiji.
Indikacije: sterilitet, bolovi u abdomenu nejasne etiologije, slobodna tečnost u abdomenu, suspektna vanmaterična trudnoća, appendicitis (upala slepog creva)...etc.


Postoje li u kliničkoj praksi stanja u kojima se laparoskopija ne može uraditi?
Naravno da svaka metoda ima svoje limite. Laparoskopija se ne može uraditi (apriori), a da se i ne pokuša, samo u slučajevima kontraindikacija sa anesteziloške, internističke, strane a otežava uspešnost metode činjenica da je kod pacijentkinje do sada, bilo više operacija, ali apsolutno ne isključuje mogućnost laparoskopije.

Koje su prednosti laparoskopske hirurgije nad otvorenom?
Prednosti su manja operativna trauma, značajno lakši i brži postoperativni oporavak… Tokom operacije je bolja vizuelizacija jer je kamera na svega nekoliko milimetara od preparata.

Da li se kod laparoskopije poštuje princip klasičnog hirurškog protokola, odnosno, pripreme pacijenta i šta on podrazumeva?

Nema posebne razlike u pripremi pacijentkinje za laparoskopiju između klasične hirurgije i ove metode. Priprema se sastoji u toaleti prednjeg trbušnog zida, po mogućstvu pripremi digestivnog trakta, što podrazumeva preoperativno korišćenje nekog laksativnog sredsva, pregled interniste itd...

Kakva je tehnika rada, šta je neophodno za izvođenje laparoskopije? Čime, u tom smislu, a i kad je kadar u pitanju, raspolažemo u odnosu na naprednije zemlje?

Od "tehnike" koja je neophodna za laparoksopiju, potreban je stub za laparoskopiju koji u sebi sadrži izvor gasa, kameru, odnosno, optiku, izvor svetla za kameru, priključke za instrumente - bipolarna struja, ultrazvučni nož. Što se tiče kadra, potpuno smo “up to date” sa svetom, ali, nažalost, endoskopija nije u Srbiji standardna procedura, kad to kažem, mislim na regionalne centre i to je nešto što nam ,zaista, nedostaje.


Koja je uloga ugljen dioksida kod ovakvih procedura?

Uloga CO2 u laparoskopijama je da se stvori pneumoperitoneum, ubacivanjem gasa kroz Veres-ovu iglu, da bi se stvorio efekat "kupole" i omogućio prostor za rad. Ubacivanjem CO2 se stvara pritisak u abdomen, uobičajeno oko 14 KPA, moguće je do 20 KPA, da bi se podigao prednji trbušni zid. Za jednu laparoskopiju koja traje oko sat vremena se "potroši"oko 300l CO2.

Da li su kod ovakvog operativnog lečenja rizici od komplikacija manji u odnosu na klasičnu hirurgiju?

Rizici su kod laparoskopskih operacija drugačiji, u odnosu na klasičnu operaciju, a sastoje se od same tehnike izvodjenja. Veres-ova igla se, praktično, uvodi u abdomen "na slepo", da bi se ubacio gas. Postoji određena opasnost, zaista krajnje minimalna, od rupture unutrašnjih organa, kao i povećana opasnost od povrede intraabdominalnih organa i krvnh sudova. Medjutim, pažljivim radom i iskustvom vodjen operator može svesti rizike u domen teorije.

Razgovor vodila Dragana Lilić

Povezane teme

Jermenske oružane snage napale civile u Azerbejdžanu... Četrnaestog jula 2020. godine, usled artiljerijske paljbe koju su jermenske oružane snage otvorile u pravcu oblasti Tovuz u Azerbejdžanu, ubijen je stanovnik se...

Panakota sa bundevom... POTREBNO JE:   350 ml mleka 2 kesice želatina 350 ml slatke pavlake 300 g pirea od bundeve 180 g šećera 1/2 kašičice cimeta ZA KARA...

Mudrosti čuvene Marije Montesori o vaspitavanju dece... Marija Montesori je bila veliki pedagog i mnogo je pomogla da se promeni stav u vaspitavanju dece u 20. veku. Poznata je po tome što je formulisala kratk...

POEZIJA: Osman Ozturk - HOĆEŠ LI ČUTI SVAKI ŠUŠANJ U TAMI... Hoćeš li uspeti da čuješ svaki šušanj u tami Hoćeš li umeti u daljini da me vidiš dok misliš na meneNakon &s...

Emulzija za lečenje psorijaze po ruskoj recepturi... Autor ovog recepta je ruski akademik L. Nikolajčuk. Recept je objavljen u knjizi “ Lekovita ulja “ 2007 Potrebno je: Laneno ulje 50 ml Kozje mle...

januar 22 2019

Ne opirite se napadima panike, to ih znatno otežava

Napad panike je jedan od najsnažnijih doživljaja koje čovek može da podnese.
avgust 26 2019

Uspešan prodor Ljubinka Jelića na međunarodnu književnu scenu

U jednoj priči, čuveni Momo Kapor, kaže: "Čovek nema onoliko godina koliko se oseća mladim,…
maj 31 2017

Dva najveća uzroka anksioznosti i patnje

Anksioznost predstavlja nejasnu strepnju, strah bez očiglednog povoda iz spoljašnje sredine (koji uobičajeno prate strah…

Balkan Life News

Photo By Balkan IN

photo1.jpg
Balkan IN

Kulturno informativni portal Balkan In.

Hram Svetog Save, Kripta

Srpski glumac među trista ličnosti koje su obeležile nemačku kulturu i istoriju

Srpsko – nemački Vinetu u tumačenju Gojka Mitića, punio je bioskopske dvorane širom sveta,  doneo mu  je izuzetnu slavu, kao i svrstavanje među trista ličnosti koje su obeležile nemačku kulturu…

Mesto za vašu reklamu

Balkan IN Magazin

Kulturno informativni portal Balkan In obuhvata segmente - politika, vesti, kultura, umetnost, nauka, medicina, sport, zdravlje i priroda, autromobilizam, moda, putovanja.
Kulturno informativni portal Balkan In obuhvata segmente - politika, vesti, kultura, umetnost, nauka, medicina, sport, zdravlje i priroda, autromobilizam, moda, putovanja.

Prijatelji

Sve o Labradorima

 DR MARKO JOVAŠEVIĆ – MENTALNO I FIZIČKO ZDRAVLJE

Foto

Janko Tipsarević